Nema jasnih dokaza koji mogu da potvrde da je tečni naftni gas ili autoplin više ili manje opasan od benzina ili dizel goriva. Ljudski faktor je taj koji igra važnu ulogu koja utiče na bezbjednost upotrebe auto plina. U Japanu na primjer nije bilo nikakvih eksplozija zadnjih 30 godina od kada su uvedene sigurnosne mjere koje regulišu upotrebu tečnog plina kao alternativno gorivo za pogon vozila. Studija urađena u Kanadi pokazuje da je ljudska greška glavni razlog udesa vezanih za vozila sa pogonom na tečni plin.
Šta uraditi ukoliko u udesu sudjeluje vozilo na plin ?
Prvo je i osnovno pravilo svakako pokušati ostati smiren. Racionalnost i staloženost u takvoj situaciji koristit će vam mnogo više od paničarenja. Pod pretpostavkom da je u prometnoj nesreći prouzročena samo manja materijalna šteta, prvo što treba napraviti jest ukloniti vozilo (ako je u voznom stanju) kako bi se promet mogao nastaviti. Ako je situacija takva da vozila nisu u voznom stanju, potrebno je uključiti sve pokazivače smjera, postaviti trokut najmanje 50 m od mjesta nesreće.
Ako se nesreća dogodila po mraku, obavezno je obući reflektirajući prsluk. Nakon sagledavanje opće situacije što se tiče vozila ukoliko ste u mogućnosti dovoljno je zatvoriti izlazni ventil na spremniku plina. Kod novijih modela postojeći elektroventil automatski (pri gašenju kontakta na vozilu) isključuje dovod plina. Zatvaranje ventila je potrebno uraditi da bi se sprečilo eventualno lagano curenje plina ako je došlo do lakšeg oštećenja cijevi na instalacijama.
Kako se ponaša autoplin?
Rezervoar je dovoljno čvrst da pretrpi velika mehanička oštećenja a da pri tome ostane nepropustan. U teškim auto nesrećama rezervoar je jedan od rijetkih stvari koji ostane neoštećen prilikom sudara vozila. Osnovni sastojci tečnog naftnog plina pri normalnom atmosferskom pritisku i temperaturi od 20 °C nalaze se u plinovitom stanju, a pri pritisku od 1,7 bara prelaze u tečno stanje. Važno je napomenuti da je tečni naftni plin teži od zraka, te ukoliko dođe do curenja koncentriše se na podu. Auto plin ima najnižu granicu eksplozivnosti od svih ostalih goriva koja se koriste za pogon vozila.
Ako slučajno dođe do nekontroliranog curenja, tekući autoplin se neće zapaliti dok izvor paljenja ne postigne temperaturu od 500°C. To je mnogo povoljnije od benzinskog zapaljenja gdje dolazi do toga na dvostruko nižoj temperaturi 220 do 250°C. Spremnici autoplina koji se ugrađuju u vozila napravljeni su od čelika ili od kompozitnih materijala i ispitani prema najstrožim standardima. To se radi radi osiguravanja prilikom udara, eksplozije i požara. Stoga je najbitnije u takvim situacijama ostati priseban i poduzeti potrebne radnje oko zatvaranja ventila i time spriječiti veća ostećenja na vozilu a time i zaštiti ljudske živote od bilo kakve opasnosti.